Teškoće adolescenata LGBT populacije

Asocijacija DUGA u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije, and nastavlja petogodišnjiprogram u cilju uspostavljanja efikasnog sistema socijalne zaštite za lezbejke, visit gejeve, patient biskesualne, transrodne (LGBT) osobe i njihove porodice.


Nastavljamo obilaske svih Centara za socijalni rad (CSR) koji su prosli naše treninge, potpisujemo Memorandume o saradnji i dostavljamo zahvalnice. Posle prvog seta obilaska CSR, postigli smo dogovore inicirane od strane CSR da organizujemo naknadne osnovne treninge, ovi dogovori su postignuti sa CSR Šabac, CSR Kragujevac, CSR Niš, CSR Kraljevo i CSR Leskovac. Tako?e sa svim nabrojanim CSR i sa CSR Ba?ka Topola i Svrljig, dogovorili smo se o realizaciji treninga za pisanje projekata, iako ovi treninzi nisu akreditovani, smatramo da ?e pomo?i podizanju kapaciteta CSR. Svi ovi treninzi bi?e organizovani do kraja godine.

Foto: Medija centar, Beograd

Foto: Medija centar, Beograd

U sklopu ovog projekta u timu Asocijacije DUGA radi uvaženi Vlada Jovanovi?, koji ima zadatak da izvrši analizu, Zakona o socijalnoj zaštiti, podzakonskih akata i propisa, kako bi nam u budu?nosti omogu?io što kvalitetniji rad.

Tako?e, u sklopu ovog projekta, pilotiramo uslugu kombinovane socijalno/zdravstvene zaštite kroz aut ri? (outreach) dosezanje i rad na terenu sa korisnicima/ama. Aut ri? je usluga koju Asocijacija DUGA ve? 8 godina pruža u oblasti zdravstvene zaštite, ali ona je tako?e idealna za prevenciju u oblasti socijalne zaštite u šta sam se ove godine u Oslu na me?unarodnoj koferenciji o aut ri?u-u u oblasti socijalne zaštite li?no uverio. Ova socijalna usluga je širom Evrope prepoznata kao jedna od najkvalitetnijih u svrhe prevencije problema visoko vulernbilnih populacija, a zanimljivo je da je najrazvijenija u Japanu.

Od po?etka godina Asocijacija DUGA sa nekoliko centara za socijalni rad u Srbiji ima zajedni?ke slu?ajeve, to su uglavnom osobe starosti do 17 godina, od 7 slu?ajeva, ?ak 4 je bio pokušaj suicida. Pomagali smo da deca ostanu u svojim porodicama, da nemaju problema u školi, da po?nu da prihvataju svoju seksualno/emotivnu orijentaciju i time smanje internalizovanu homofobiju, a time i opasnost od socijalnog ponašanja ili pokušaja suicida.

Baš zbog ovih zajedni?kih slu?ajeva, ali i zbog potrebe za pra?enjem i procenama onoga šta smo do sada uradili, našem timu se priklju?ila i dr. Farida Bassioni, stru?njakinja za monitoring i evaluaciju (M&E), koja ima zadatak da utvrdi ovaj sistem izme?u Asocijacije DUGA i CSR. Povodom toga 22. Septembra tim Asocijacije DUGA se u Republi?kom zavodu za socijalnu zaštitu sastao sa direktoro din-om Božidarom Daki? i tom prilikom postignuta je saglasnost da ova tema zaslužuje posebnu pažnju i da ?emo u budu?nosti intezivirati saradnju.

Zbog vellikog broja mladih u ?ije slu?ajeve su zajedno uklju?eni Asocijacija DUGA i CSR, u ovom broju ?u više pisati o adolescenciji.

Adolescencija je period težak za mladu osobu sama po sebi, ukoliko mlada osoba pripada nekoj vulernabilnoj grupi, taj period se višestruko komplikuje.

Svima nam je u tom periodu zna?ajna podrška važnih osoba u našem životu, naro?ito roditelja i ako to nekada ne shvatamo. Populacija LGBT osoba se razlikuje od drugih vulernabilnih populacija po tome što u najve?em broju slu?ajeva nema podršku porodice.

Ukoliko malda osoba romske nacionalnosti doživi nasilje ili diskriminaciju u školi, na ulici, bilo gde, kada se vrati u svoj porodi?ni dom, zna da ?e tamo nai?i podršku i osudi ono što se desilo. Mlada LGBT osoba ?e nai?i i na osudu od strane porodice, da je sama prouzrokovala svoje probleme. Na žalost veoma ?esto ?e do?iveti nasilje i/ili diskriminaciju i od strane svoje porodice.

Baš zbog gore navedenog, za veliki broj LGBT osoba primarno partner/ka i/ili mreža bliskih prijatelja/ica ?ini alternativnu porodi?nu strukturu. U nedostatku zakonodavnog ili institucionalnog priznavanja i sa obzirom na društvenu diskriminaciju i diskriminaciju u školi i porodici, ove alternativne porodi?ne strukture mogu biti važnije od porodice iz kojih poti?u. Važnost alternativnih porodi?nih struktura za LGBT osobe, odrasle ili mlade nije još uvek shva?ena.

Mnoge LGBT osobe suo?avaju se sa društvenom stigmatizacijom, nasiljem i diskriminaciom, društvo u hetroseksisti?kom društvu može stvoriti zna?ajan stepen stresa za LGBT osobe naro?ito adolescente, koje se u velikom broju tolerišu samo kada kriju svoju emotivno/seksualnu orijentaciju. Status seksualne manjine pove?ava rizik od stresa povezanog sa ‘hroni?nim svakodnevnim sukobima (npr.slušanje antigej viceva, stalno bivanje na oprezu)’ kao i sa ozbiljnim ‘negativnim doga?anjima u životu, posebno zna?ajnim za gejeve (npr.gubitak posla, stanovanja, starateljstva nad decom, anti-gej nasilje i diskriminacija zbog emotivno/seksualne orijentacije)’.

Istraživa?i su pokazali kako su gej muškarci izloženi riziku od problema sa mentalnim zdravljem (Mayer) i emocionalnom uznemirenosti (Ross) kao direktnog rezultata diskriminacije i negativnog iskustva u društvu. DiPlacido (1998) je izvestila da istraživanja o faktorima psohosocijalnog stresa kod leybejki, gejeva i biseksualnih žena prakti?no ne postoje. Ona je istakla da se ‘neke lezbejke i biskeksualne žene nose sa strsorima koje proizilaze iz njihovog višestrukog manjinskog statusa na neprolago?ene i nezdrave na?ine’.

Faktori stresa ispitivani su naro?ito me?u mladim lezbejkama, gejevima  i biseksualnim osobama te je utv?eno da su im društvena ranjivost i izolacija najve?i izvor zabrinutosti. Društveni stresori koji poga?aju mlade LGBT osobe, kao sto su verbalno i fizi?ko zlostavljanje, povezani su sa problemima u obrazovanju, bežanjem od ku?e, prostitucijom, zloupotrebom opojnih sredstava i samoubistvom (Savin-William). Od svih ubistava adolescenata oko 35% njih je zbog straha od odbacivanja ili odbacivanja zbog istopolne emotivno/seksualne orijentacije. Utvr?eno je da je verbalno i fizi?ko zlostavljanje zna?ajno u?estalije me?u gejevima i biseksualnim muškarcima adolescenske dobi koje su pokušali samoubistvo u pore?enju sa onima koje nisu (Rother-am-Borus, Hunter i Rosario). Ovi stresori su, isto tako, povezani sa visokorizi?nim seksualnim ponašanjem.

Mlade LGBT osobe koji/e žive u ruralnim jedinicama mogu doživeti stres povezan sa rizikom od otkrivanja, budu?i da je anonimnost njihove emotivno/seksualne orijentacije teže održati. Strahovi od odbacivanja iz porodi?nog doma, odricanje od strane roditelja, rodbine, prijatelja i mesta stanovanja mogu biti izraženiji zbog ograni?enih mogu?nosti unutar zajednice.Manja vidljivost i manji broj LGBT organizacija za podršku može internalizovati ose?anje društvene izolacije. Nadalje, LGBT osobe mogu se ose?ati izlo?enijim ?inovima nasilja i zlostavljanja zbog toga što ruralne zajednice ponekad osiguravaju slabiju pravnu, medicinsku i socijalnu zaštitu osobama koje su visoko marginalozovane.

Uopšte, odrastanje LGBT pojedinca/pojedinke u našem društvu je otežano ?injenicom da ne postoji rutinski model socijalizacije (model drugih osoba ili parova na koje bi se ugledali), time da osobe vrlo ?esto veoma rano prepoznaju poruku da je istopolna emotivno/seksualna orijentacija  nešto što treba kriti, pa dugo žive sa ose?anjem stida. Krivice, pritiska, straha od odbacivanja. I oni nisu nerealni. Razna istraživanja i iskustvo iz prakse pokazuju da nakon caming out-a (otkrivanja sopstvene emotivno/seksualne orijentacije drugima, naj?eš?e porodici i prijateljima/icama), porodica prekine kontakt, najbilji/a prijatelj/ica se distanciraju, komšiluk po?inje da upire prstom…

Na televiziji, umesto pozitivnih modela, LGBT osobe ?esto mogu ?uti uvrede na svoj ra?un, o tome da su  grešne, nemoralne, ugrožavaju?e za društvo i civilizaciju, da ih društvo ne želi. Veoma ?esto se može ?uti i javno pozivanje na lin? i nasilje nad osobama LGBT populacije. To može dovesti do prihvatanja internalizacije (pounutrivanja) društvenih stereotipa, tako da i same LGBT osobe poveruju da sa njima nešto  nije u redu, da treba da se stide, da se drže po strani, sa su osobe drugog reda… Stalna pretnja i/ili izloženost nasilju nimalo ne pomažu ?itavoj situaciji.

Gotovo svi ljudi su nekada izloženi/e nekoj situaciji diskriminacije i/ili nasilja (psihološkog, fizi?kog, socijalnog…) ali treba zamisliti dimenziju tog problema me?u LGBT populacijom koja se gotovo svakodnevno suo?ava sa tim problemima u odnosima sa roditeljima, komšijama/icama, ro?acima, u autobusu, u klubovima, restoranima, na bazenu… u stvari na svakom mestu koje možemo zamisliti.

Veoma je važno razumeti specifi?ne teško?e i razlike sa kojima se suo?avaju LGBT osobe adolescentske dobi. Mladi/e LGBT osobe mogu doživeti odbacivanja od strane svojih roditelja kada razotkriju svoju emotivno/seksualnu orijentaciju. Kada su mlade LGBT osobe odba?eni/e od svojih roditelja, pove?ava se rizik da ?e postati besku?nici/e, da ne?e završiti školovanje, da ?e se baviti kriminalom te da ?e završiti u prostituciji, a znatno se pove?ava i rizik od HIV infekcije i stresa. Mlade osobe koje se indetifikuju kao LGBT u ranoj dobi su, isto tako, u pove?anom riziku da postanu žrtve nasilja, ?ak i unutar svojih porodica, zloupotrebe opojnih sredstava i pokušaja samoubistva. Ovakve poteško?e, isto tako, mogu otežati razvojne ciljeve adolescencije. Društvena stigma povezana sa LGBT identitetom, nasilje, može iskomplikovati razvoj karijere i pitanja izbora. Doživljaj roditeljskog i vršnja?koj prihvatanja ima važan uticaj na prilago?avanje mladih LGBT osoba. Iako vršnjaci/kinje i edukatori/ce mogu biti od pomo?i za unapre?enje psihosocijalnog okruženja za ovu grupu mladih, može se dogoditi da oni/e ne?e biti od pomo?i ukoliko im nedostaju odgovaraju?e informacije i iskustvo. Kada su ovi potencijalni izvori heteroseksisti?ki, mogu uzrokovati dodatni konflikt i uznemirenost.

Smatramo da svaki adolescent bez obzira na emotivno/seksualnu orijentaciju ili neku drugu razli?itost, bilo gde u Srbiji, treba da ima jednake mogu?nosti za adekvatnu i dostupnu podršku. Baš zbog toga smo edukovali stru?no osoblje 146 Centara za socijalni rad u Srbiji o adekvatnom pristupu radu sa LGBT populacijom i njihovim porodicama. LGBT adolescenti se mogu obratiti Centrima za socijalni rad ili Asocijaciji DUGA www.asocijacijaduga.org.rs kako bi im pomogli da što lakše iznesu period adolescencije.

Udruženi Centri za socijalni rad i Asocijacija DUGA u narednim godinama mogu mnogo u?initi za LGBT adolescente širom Srbije i predstavljati primer dobre prakse, ne samo za region ve? i Evropu.

 

Aleksandar Prica

Asocijacija DUGA

 

Tekst preuzet sa sajta Glas centara

 

 

You may also like...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *